Uzroci parodontitisa

Glavni uzrok parodontitisa su bakterijske naslage, poznate i kao plak ili biofilm. Osim toga, poznati čimbenici rizika poput pušenja ili nekontroliranog dijabetesa utječu na razvoj parodontitisa.

Bakterijske naslage (plak, biofilm)

Bakterijske naslage (plak, biofilm) glavni su uzrok upale desni (gingivitisa). Neke vrste bakterija mogu dodatno pogodovati razvoju parodontitisa.

Više …
Zubni kamenac

Zubni kamenac je kalcificirani bakterijski plak koji se može stvoriti iznad i ispod ruba desni. Kamenac se mora redovito profesionalno uklanjati.

Više …
Pušenje

Pušenje smanjuje otpornost desni na štetne bakterije. Pušači imaju više problema s desnima i gube više zubi nego bivši pušači ili nepušači.

Više …
Opće bolesti (npr. dijabetes melitus tip II)

Dijabetičari bez kontrole šećera u krvi imaju povećan rizik od obolijevanja od parodontitisa. Isto tako, osobe oboljele od parodontitisa imaju povećan rizik od dijabetesa. Preporučljivo je obaviti pretrage za obje bolesti.

Više …
Prehrana

Utjecaj nezdrave prehrane na desni često se podcjenjuje. Posljedice su povećan rizik za dijabetes, kao i za sam parodontitis.

Više …
Stres

Stres smanjuje otpornost desni na štetne bakterije. Osobe koje pate od psihičkog stresa stoga imaju povećan rizik od obolijevanja od parodontitisa.

Više …
Genetika

Zbog genetskih razlika, imunološka obrana od patogenih bakterija parodontitisa može biti različita. Slijedom toga, klinička slika može varirati od osobe do osobe.

Više …
Dob

Zbog trajanja kronične bolesti, posljedice parodontitisa obično postaju izraženije tek u starijoj – i vrlo staroj – dobi.

Više …

Bakterijske naslage (plak, biofilm)

Bakterijske naslage (plak, biofilm) glavni su uzrok upale desni (gingivitisa). Neke vrste bakterija mogu dodatno pogodovati razvoju parodontitisa.

Bakterijske naslage (plak, biofilm)
Gingivitis i parodontitis uzrokuju bakterije koje se talože na površinama zuba. Te se naslage nazivaju plak ili biofilm. Uz nedovoljnu oralnu higijenu, bakterije se mogu brzo razmnožavati. Dok je većina vrsta bakterija bezopasna za zdrave ljude, neke vrste bakterija – čak i u malom broju – mogu izazvati teške infekcije.

Ako se bakterijske naslage na površinama zuba redovito ne uklanjaju, desni već nakon nekoliko dana reagiraju upalom. Desni postaju crvene, natiču i krvare već pri laganom mehaničkom dodiru, primjerice pri korištenju zubnog konca. Međutim, ako se zubi redovito čiste tijekom kućne oralne higijene, ovi znakovi upale povlače se u roku od nekoliko dana.

Zubni kamenac

Zubni kamenac je kalcificirani bakterijski plak koji se može stvoriti iznad i ispod ruba desni. Kamenac se mora redovito profesionalno uklanjati.

Zubni kamenac
Bakterijski plak može kalcificirati (mineralizirati) u zubni kamenac. Sve površine zuba mogu biti zahvaćene kamencem. Posebno su često zahvaćene i površine korijena na mjestima s parodontnim džepovima.

Površina kamenca je hrapava i stoga je bakterije uvijek iznova naseljavaju. Iz tog razloga, stvaranje kamenca treba što je više moguće spriječiti redovitom i dobrom kućnom oralnom higijenom.

Međutim, već stvoreni kamenac ne može se ukloniti kućnom oralnom higijenom. Zbog toga su redovite kontrole u stomatološkoj ordinaciji s profesionalnim čišćenjem zuba neophodne.

Pušenje

Pušenje smanjuje otpornost desni na štetne bakterije. Pušači imaju više problema s desnima i gube više zubi nego bivši pušači ili nepušači.

Pušenje
Pušenje ne šteti samo općem zdravlju. Osim pluća i kardiovaskularnog sustava, pušenje snažno utječe i na desni.

Čak i uz dobru kućnu oralnu higijenu, pušači pate od jačeg povlačenja čeljusne kosti. Stoga pušači imaju više parodontnih džepova i u njima veću količinu štetnih vrsta bakterija. Pušači također slabije reagiraju na liječenje desni od nepušača. Dakle, pušači imaju značajno veći rizik od ranijeg gubitka zubi nego nepušači.

Kod bivših pušača, nakon nekoliko godina i uz dobru profesionalnu skrb, stanje desni može se poboljšati. Bivši pušači već godinu dana nakon prestanka pušenja bolje reagiraju na terapiju nego usporedivi pacijenti koji nastavljaju pušiti.

Opće bolesti (npr. dijabetes melitus tip II)

Dijabetičari bez kontrole šećera u krvi imaju povećan rizik od obolijevanja od parodontitisa. Isto tako, osobe oboljele od parodontitisa imaju povećan rizik od dijabetesa. Preporučljivo je obaviti pretrage za obje bolesti.

Opće bolesti (npr. dijabetes melitus tip II)
Parodontitis i dijabetes međusobno utječu jedno na drugo. Dijabetičari bez kontrole šećera u krvi imaju povećan rizik od obolijevanja od parodontitisa, i obrnuto, osobe s parodontitisom imaju povećan rizik od dijabetesa. S druge strane, dijabetičari s dobro reguliranim vrijednostima šećera u krvi nemaju povećan rizik od parodontitisa. Zanimljivo je da terapija jedne bolesti pozitivno utječe i na terapiju druge. Iz tog je razloga neophodno da stomatolozi pregledavaju dijabetičare, a liječnici opće prakse testiraju pacijente s parodontitisom na dijabetes.

Informacije o parodontitisu i dijabetesu, a posebno važnost njihovog ranog otkrivanja, moraju se bolje prepoznati. Nažalost, malo ljudi zna da te povezanosti postoje, a trenutačno samo oko polovice oboljelih od dijabetesa uopće zna da boluje od te bolesti.

Prehrana

Utjecaj nezdrave prehrane na desni često se podcjenjuje. Posljedice su povećan rizik za dijabetes, kao i za sam parodontitis.

Prehrana
Nezdrava prehrana povećava sklonost upali desni. To dovodi do jačeg oticanja ruba desni i kod gingivitisa i kod parodontitisa, kao i do povećanog gubitka potpore zuba do ranijeg gubitka zuba.

Isto tako, nezdrava prehrana povećava rizik od obolijevanja od dijabetesa, što može dodatno pogoršati opće stanje. Osobe oboljele od dijabetesa imaju povećan rizik od razvoja parodontitisa, ali i slabijeg reagiranja na potrebno liječenje desni.

Stres

Stres smanjuje otpornost desni na štetne bakterije. Osobe koje pate od psihičkog stresa stoga imaju povećan rizik od obolijevanja od parodontitisa.

Stres
Utjecaj psihičkog stresa na desni često se podcjenjuje. Posljedice su povećan rizik od parodontitisa.

Zbog psihičkog stresa smanjuje se otpornost desni na štetne bakterije. Pogođene osobe zbog toga imaju slabiju imunološku obranu i pate od težeg oblika bolesti desni. S druge strane, osobe pod stresom odvajaju manje vremena za svakodnevnu kućnu oralnu higijenu. Sukladno tome, veće bakterijsko opterećenje koje time nastaje dodatno nepovoljno utječe na već narušenu imunološku obranu.

Genetika

Zbog genetskih razlika, imunološka obrana od patogenih bakterija parodontitisa može biti različita. Slijedom toga, klinička slika može varirati od osobe do osobe.

Genetika
Gingivitis i parodontitis uzrokuju bakterije koje se talože na površinama zuba. Pri imunološkoj obrani od tih bakterija u upaljenoj gingivi oslobađaju se bjelančevine vlastitog tijela koje oštećuju samu potporu zuba i mogu dovesti do njezina propadanja.

Kako će imunološki sustav reagirati na patogene bakterije može se razlikovati od osobe do osobe zbog genetskih razlika. Iz tog razloga ne razvijaju svi ljudi istu kliničku sliku parodontitisa, čak i ako im je kućna oralna higijena dulje vrijeme nedovoljna.

Dob

Zbog trajanja kronične bolesti, posljedice parodontitisa obično postaju izraženije tek u starijoj – i vrlo staroj – dobi.

Dob
Parodontitis u rijetkim slučajevima može započeti već u dobi od 18 godina, a u vrlo rijetkim slučajevima već u adolescenciji. Većina oboljelih, međutim, obolijeva u dobi od 35 godina. Budući da bolest obično napreduje sporo, sami oboljeli prve tegobe primjećuju tek mnogo kasnije – ili čak prekasno.

Neliječeni parodontitis ili onaj bez dovoljne profesionalne skrbi nastavlja napredovati. U starijoj – i vrlo staroj – dobi, posljedice su još izraženije zbog trajanja bolesti: veći gubitak kosti, veći gubitak zubi, teže kontrolirani dijabetes ili više kardiovaskularnih bolesti.

Sav naš sadržaj možete koristiti za vlastitu produkciju uz priznavanje Creative Commons licence:

Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima 4.0 međunarodna
https://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/4.0/deed.hr